U današnje vrijeme sve se više obraća pozornost na prehranu koja je glavni izvor energije kod ljudi i životinja. Raznolikost i ravnoteža bakterija u probavnom traktu od neprocjenjive je vrijednosti za zdravlje. Samim tim povećava se zainteresiranost za konzumacijom probiotika i prebiotika. Dosadašnja istraživanja pokazala su da imaju pozitivno djelovanje na ljudski organizam, a najviše na crijeva koja imaju ulogu apsorpcije hranjivih tvari, izlučivanja toksina iz organizma i obradu hrane. Najbrojniji mikrobi u crijevima čovjeka su Bacteroides i Firmicutes, kojih ima više od 90%. Do narušavanja crijevne mikrobiote dolazi zbog nepovoljnih uvjeta. probiotici su svakako korisni za uspostavljanje narušene ravnoteže crijevne mikroflore. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), probiotici su živi mikroorganizmi, koji primijenjeni u adekvatnim količinama pružaju zdravstvenu korist. Probiotske bakterije najzastupljenije su u fermetiranim proizvodima kao što su sirevi, jogurt, kiseli kupus, kefir. Namirnicama kao što su češnjak, luk, šparoge, cikla i banana bogate su prebioticima. Svaki probiotički soj ima svoja jedinstvena biološka svojstva, a da bi se do kraja razjasnile optimalne doze i trajanje terapije probioticima potrebno je još bolje razumijevanje odnosa između crijevne flore, fiziologije i probavnog ekosustava. Prebiotici nisu živi mikroorganizmi, poput probiotika, već neprobavljivi sastojci nekih namirnica koji se konzumiraju. Riječ je o oligosaharidima, neprobavljivim ugljikohidratima (čovjek nema enzime potrebne za njihovu razgradnju), kao što su celuloza ili pektin koji su prisutni u voću, povrću te općenito u mnogim namirnicama biljnog porijekla. U ljudskom organizmu ti šećeri postaju hrana za "dobre" bakterije (primjerice bifidobakterije i laktobacile) te potenciraju njihovu aktivnost, a time i razmnožavanje.