Posljednjih godina proizvodnja voćnih vina kontinuirano raste zbog sve veće potražnje potrošača za visokokvalitetnim voćnim vinima. Voćna vina proizvode se od voćnog soka jezgričavog, bobičastog, koštičavog, jagodičastog, divljeg i tropskog voća. Cilj ovog rada bio je usporediti sastav isparljivih spojeva vina proizvedenih od šumskih i kultiviranih malina. Isparljivi spojevi izolirani su pomoću mikroekstrakcije vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME) i analizirani vezanim sustavom plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS). U uzorku vina od šumske maline identificirano je 37 spojeva što predstavlja 90,5 % udjela isparljivih spojeva. U uzorku vina od kultivirane maline identificirano je 20 spojeva što predstavlja 93,9 % udjela isparljivih spojeva. Kiseline, fenoli i ugljikovodici nisu pronađeni u uzorku vina od kultiviranih malina, dok su C13-norizoprenoidi prisutni u 5 puta većem udjelu u vinu od šumskih malina. Vina od kultiviranih malina pokazala su veći udjel viših alkohola, ali nisu utvrđene veće razlike u sadržaju ukupnih estera. Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da vino od šumske maline ima kompleksniji sastav isparljivih spojeva u odnosu na vino od kultivirane maline.