Tema završnog rada je „Žig kao oblik industrijskog vlasništva“ kroz koju je prožet osvrt na sam izvor žiga, njegov pojam, funkcije, prava i koristi koje pruža nositelju, ali i koristi koje pruža društvenoj zajednici. Krovna organizacija svakog žiga jest intelektualno vlasništvo, jer zapravo od njega sve i počinje. Intelektualno vlasništvo u poslovnom smislu može se definirati kao nematerijalna imovina koja ukoliko se kvalitetno iskoristi, odnosno primjeni na odgovarajući način, svakako predstavlja čvrste temelje ili doprinose svakodnevnom poslovanju. Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća dvije podgrupe prava: autorsko i srodna prava, te pravo industrijskog vlasništva, a industrijsko vlasništvo podrazumijeva žigove, patente, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti. S obzirom na naslov teme ovoga rada, pažnja se posvetila žigu, stoga je potrebno naglasiti da su i svi ostali oblici industrijskog vlasništva jednako bitni, te u svojoj konačnoj ukupnosti čine jedan kvalitetan element poslovnog sustava koji ako je pravodobno zaštićen doprinosi razvoju društvene i gospodarske zajednice. Industrijsko vlasništvo predstavlja isključivo pravo zaštite i značajnu komponentu nacionalne kulture i bogatstva, te zbog toga uživa višestruku pravnu zaštitu. U slučaju povrede bilo kojeg prava iz područja industrijskog vlasništva pokreće se upravni, građanski, prekršajni i u konačnici kazneni postupak kroz primjenu kaznenog prava kao fragmentarnog i supsidijarnog prava koji je utemeljen na načelima razmjernosti i proporcionalnosti. Stoga zaštita prava industrijskog vlasništva u Republici Hrvatskoj privlači sve više pozornosti, posebno kada smo postali članica Europske unije.