U bliskoj povijesti maceracija bijelog masulja stalno mijenja trendove. Od jako nepoželjnog do neizostavnog procesa vinifikacije bijelih vina. Cilj ovog rada je utvrditi kako će različite vrste (vrijeme trajanja) maceracije od grožđa sorte Debit, utjecati na vrijednosti pojedinih kemijskih i senzorskih parametara vina. U svrhu tog cilja napravljena su tri tretmana sa tri su različita trajanja maceracije: 5 sati (predfermentativna), 3 dana (predfermentativna+fermentativna), te 14 dana (predfermentativna + fermentativna). Napravljene su fizikalno kemijske analize vina: ukupna kiselost, pH, ukupni SO2, slobodni SO2, vezani SO2, ukupni fenoli, ukupni ekstrakt, te hlapiva kiselost. Također napravljena je senzorska analiza vina. Kratka predfermentativna maceracija je dala lagano, svježe vino sa izraženom voćnosti. Ovo vino imalo je najniži pH i najvišu ukupnu kiselosti, te najniži udio ukupnih fenola i ekstrakta. Maceracija vina od 14 dana je dala vino sa najizraženijim karakteristikama, puno, ekstraktno, te sa jako izraženom trpkošću. Razlog takvoj organoleptici je što je to vino imalo najvišu razinu ukupnog ekstrakta, te ukupnih fenola. Ovo vino imalo je i najviši pH, te vezani SO2. Maceracija vina od 3 dana je dala vino stilski između druga dva vina. Imalo je najnižu hlapivu kiselost, te najniži udio vezanog i najviši udio slobodnog SO2 . Ovaj rad je potvrda da se koristeći pravilne tehnološke postupke mogu proizvesti kvalitetna fermentativno macerirana bijela vina, ali potrebno je dalje istraživati i razvijati različite tehnološke metode maceracije, kako bi se došlo do optimizacije tehnologije proizvodnje maceriranih bijelih vina što bolje kvalitete.