Poduzetnici, direktori, menadžeri, vlasnici i ostali zaposlenici poduzeća svakodnevno sklapaju pravne poslove vrlo bitne za poslovanje i budućnost. Svrsishodno je znati da ti pravni poslovi mogu biti nevaljani, iako su naizgled ispravno sklopljeni. Zakon o obveznim odnosima u Republici Hrvatskoj predviđa dva oblika nevaljanosti, a to su pobojnost i ništetnost. Glavna je razlika u tome što ništetnost djeluje ex tunc , a pobojnost ex nunc . Mane volje kao pravni institut označavaju nevaljano očitovanje vlastite volje pri sklapanju pravnih poslova i dovode upravo do pojma ništetnosti. Postoji mnogo mogućih namjernih i nenamjernih propusta kod očitovanja volje ugovornih strana, a njih sve predviđa odnosno sankcionira institut mana volje kao razlog ništetnosti pravnog posla. Taj naizgled ''inovativan'' pojam se javlja još u rimskom pravu i održao se do današnjeg sustava što indicira široku uporabu i rasprostranjenost takvih problema prilikom sklapanja pravnih poslova