| Abstract | Bioterorizam se odnosi na uporabu bioloških agensa, poput bakterija, virusa ili toksina, s ciljem izazivanja straha, panike ili fizičke štete među civilnim stanovništvom. Ova praksa može uključivati namjerno širenje zaraznih bolesti, zagađenje hrane ili vode, ili upotrebu bioloških sredstava kao oružja u sukobima. Bioterorizam predstavlja ozbiljnu prijetnju globalnoj sigurnosti jer može rezultirati masovnim širenjem bolesti i smrtnim ishodima, dodatno destabilizirajući društva i ekonomije. Jedan od glavnih izazova bioterorizma je njegov potencijal za brzo i široko širenje bolesti, što može rezultirati ozbiljnim zdravstvenim krizama i ekonomskim posljedicama. Na primjer, bioteroristički napadi mogu izazvati paniku, utjecati na međunarodne odnose, ometati transport i trgovinu, kao i veoma skupo liječenje oboljelih. Organizacije kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kontinuirano prate i razvijaju strategije za suzbijanje bioterorističkih prijetnji, uključujući biološke nadzorne sustave i hitne planove odgovora. U tom kontekstu, međunarodna suradnja i razmjena informacija postaju ključna, jer biološke prijetnje često prelaze granice. S obzirom na sve veću dostupnost biotehnologije i istraživanja, postoji zabrinutost oko mogućnosti da bioteroristi efikasno koriste sofisticirane tehnike za razvoj ili modifikaciju patogena. Napredak u genetskom inženjeringu i biološkim znanostima može omogućiti teroristima da stvore nove, otpornije sojeve bolesti, čime se povećava rizik od bioterorističkih napada. Također, upotreba tzv. "sintetičke biologije" može potencijalno olakšati proizvodnju opasnih agenasa u laboratorijskim uvjetima. Zbog ovih čimbenika, bioterorizam je postao važna tema u području nacionalne sigurnosti, javnog zdravlja i međunarodnih odnosa. Vlade širom svijeta razvijaju strategije za prevenciju ovih prijetnji, što uključuje unaprjeđenje biosigurnosnih protokola, monitoring potencijalno opasnih patogena i jačanje kapaciteta zdravstvenih sustava. Prevencija i spremnost, uključujući obrazovanje javnosti i obuku hitnih službi, ključni su za smanjenje rizika i efikasni odgovor na moguće bioterorističke napade. To podrazumijeva ne samo razvoj planova za hitne slučajeve, već i povećanje svijesti među građanima o značaju biološke sigurnosti. Edukacija i vježbe simulacija mogu pomoći u pripremi zajednice da reagiraju efikasno i smireno u slučaju bioterorističkog incidenta, čime se može smanjiti potencijalna šteta i spasiti ljudski životi. |
| Abstract (english) | Bioterrorism refers to the use of biological agents, such as bacteria, viruses or toxins, to cause fear, panic or physical harm among the civilian population. This practice may include the deliberate spread of infectious diseases, the contamination of food or water, or the use of biological agents as weapons in conflicts. Bioterrorism poses a serious threat to global security because it can result in massive disease outbreaks and deaths, further destabilizing societies and economies. One of the main challenges of bioterrorism is its potential for the rapid and widespread spread of disease, which can result in serious health crises and economic consequences. For example, bioterrorist attacks can cause panic, affect international relations, disrupt transport and trade, as well as very expensive treatment of patients. Organizations such as the World Health Organization (WHO) continuously monitor and develop strategies to counter bioterrorist threats, including biological surveillance systems and emergency response plans. International cooperation and information exchange become crucial in this context, as biological threats often cross borders. Given the increasing availability of biotechnology and research, there is concern about the possibility of bioterrorists effectively using sophisticated techniques to develop or modify pathogens. Advances in genetic engineering and the biological sciences may allow terrorists to create new, more resistant strains of disease, increasing the risk of bioterrorist attacks. Also, the use of the so-called "synthetic biology" can potentially facilitate the production of dangerous agents under laboratory conditions. Because of these factors, bioterrorism has become an important topic in the fields of national security, public health, and international relations. Governments around the world are developing strategies to prevent these threats, which include improving biosecurity protocols, monitoring potentially dangerous pathogens, and strengthening the capacity of health systems. Prevention and preparedness, including public education and training of emergency services, are key to reducing risk and responding effectively to potential bioterrorist attacks. This entails not only developing emergency plans, but also increasing awareness among citizens about the importance of biosecurity. Education and simulation exercises can help prepare communities to respond effectively and calmly in the event of a bioterrorist incident, thereby reducing potential damage and saving lives |
