| Abstract | Mirovinski sustav predstavlja složeni sklop pravnih, financijskih i institucionalnih normi koji reguliraju osiguranje protiv rizika poput starosti, invalidnosti i gubitka hranitelja, pružajući financijsku sigurnost građanima u različitim fazama života. Ovaj sustav obuhvaća nekoliko ključnih podsustava, svaki s vlastitim karakteristikama i funkcijama. Kategorizacija osiguranika uključuje različite skupine kao što su radnici u privatnom sektoru, javni službenici i samozaposleni, pri čemu svaka skupina ima specifične uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu. Način financiranja može biti doprinosni model, gdje osiguranici kroz svoje doprinose stvaraju pravo na buduće mirovine, ili može uključivati obvezna državna izdvajanja ili mješovite modele s privatnim elementima. Upravljanje mirovinskim fondovima ključno je za stabilnost sustava i uključuje investicije, vođenje evidencije i osiguranje dostupnosti sredstava za isplatu mirovina, uz nadzor i regulaciju kako bi se spriječile zloupotrebe. Raspodjela mirovina definira način na koji se sredstva distribuiraju korisnicima, uključujući različite vrste mirovina poput starosnih, invalidskih ili obiteljskih i sl.. Mirovinski sustav Republike Hrvatske pruža financijsku zaštitu građanima u starijoj dobi, osobama koje su zbog bolesti ili ozljeda izgubile radnu sposobnost te članovima obitelji preminulih osiguranika. Nakon razdoblja pada broja osiguranika između 2008. i 2014. godine, situacija se poboljšala od 2015. godine uz kontinuirani rast zaposlenosti. Iako je broj korisnika mirovina tijekom dugog razdoblja rastao, od 2017. godine počeo je stagnirati ili opadati, djelomično zbog demografskih promjena i povećanja zakonske dobi za umirovljenje. Starosne mirovine čine najveći udio u ukupnom broju mirovina, što dodatno opterećuje sustav. Sustav se trenutačno suočava s izazovima starenja populacije i promjenama na tržištu rada. Iako je broj osiguranika u porastu zahvaljujući ekonomskom oporavku, sustav je pod velikim pritiskom zbog smanjenja broja novih umirovljenika i potrebe za prilagodbama. Demografske promjene, uključujući sve duži životni vijek i smanjenje broja radno sposobnih osoba, dodatno otežavaju održavanje ravnoteže između prihoda i rashoda sustava. Kako bi se osigurala dugoročna održivost mirovinskog sustava, nužno je stalno praćenje demografskih trendova i provođenje potrebnih reformi. Pravičnost i stabilnost sustava zahtijevaju prilagodbu zakonodavstva i politika kako bi se odgovorilo na demografske i ekonomske izazove te osiguralo da mirovinski sustav ostane održiv i pravedan za sve korisnike |
| Abstract (english) | The pension system represents a complex set of legal, financial, and institutional norms that regulate insurance against risks such as old age, disability, and loss of a breadwinner, providing financial security to citizens at different stages of life. This system encompasses several key subsystems, each with its own characteristics and functions. The categorization of insured individuals includes various groups such as private sector workers, public servants, and the self-employed, with each group having specific conditions for obtaining pension rights. The financing method can be a contributory model, where insured individuals earn the right to future pensions through their contributions, or it may involve mandatory state allocations or mixed models with private elements. The management of pension funds is crucial for the stability of the system and includes investments, record-keeping, and ensuring the availability of funds for pension payments, with oversight and regulation to prevent abuses. Pension distribution defines how funds are allocated to beneficiaries, including different types of pensions such as old-age, disability, or family pensions, etc. The pension system of the Republic of Croatia provides financial protection to citizens in old age, to those who have lost working capacity due to illness or injury, and to family members of deceased insured individuals. After a period of declining insured individuals between 2008 and 2014, the situation improved from 2015 onwards, with continuous employment growth. Although the number of pension beneficiaries has grown over a long period, since 2017 it has begun to stagnate or decline, partly due to demographic changes and the increase in the statutory retirement age. Old-age pensions make up the largest share of the total number of pensions, which further burdens the system. The system is currently facing challenges of an aging population and changes in the labor market. Although the number of insured individuals is increasing thanks to economic recovery, the system is under significant pressure due to a decrease in the number of new retirees and the need for adjustments. Demographic changes, including longer life expectancy and a decrease in the number of working-age individuals, further complicate the maintenance of a balance between the system's income and expenditures. To ensure the long-term sustainability of the pension system, continuous monitoring of demographic trends and the implementation of necessary reforms are essential. The fairness and stability of the system require adjustments in legislation and policies to address demographic and economic challenges and to ensure that the pension system remains sustainable and fair for all beneficiaries. |
