Konoplja ( Canabis sativa L. ) je jednogodišnja biljka iz roda Cannabis. Postoji više vrsta i podvrsta biljki konoplje. Latinski naziv konoplje je Cannabis, a najpoznatije su dvije vrste Cannabisa, a to su Cannabis sativa i Cannabis indica. Te dvije vrste se najviše razlikuju po količini THC-a kojeg sadrže. . Konoplja može izdržati niske temperature do -4 0C. Konoplja je jara kultura. Konoplja se sije u drugoj polovici ožujka i početkom travnja. Sjemenke konoplje su jedini dio biljke koji se koristi u prehrani dok se ostali dijelovi (stabljika, listovi i cvjetovi) koriste u izradi tekstila, papira, vlakana, farmaceutskoj industriji i proizvodnji građevinskog materijala. Konoplja sadrži oko 500 spojeva od kojih se samo 80 smatra aktivnima i koje nazivamo kanabinoidi. Najpopularniji kanabinoidni aktivni sastojak konoplje je delta-9-tetrahidrokanabinol, poznatiji kao skraćenica THC koji je psihoaktivna komponenta kanabisa i koja je popularizirala ovu biljku. Drugi poznati kanabinoidni sastojci su kanabidiol (skraćeno CBD) i kanabinol (CBN). Ta dva sastojka nisu psihoaktivna kao THC, ali imaju značajne učinke na ljudsko zdravlje. CBD čini 40% ekstrakta biljke industrijske konoplje. Tijelo ima određene receptore koji su po svom kemijskom sastavu slični kanabinoidima, a koje stvara sam organizam i otkrili su da u ljudskom mozgu i tijelu postoje receptori nazvani CB1 i CB2 koji po svom sastavu spadaju u proteine i koji za sebe vežu kanabinoide koji se konzumiraju. Zagovara se uvođenje konoplje u redovnu prehranu zbog nutricionističkih vrijednosti u sjemenu i ulju te drugim povoljnim utjecajima koje ima ova biljka, a odnosi se na ljudsko zdravlje. Cilj ovog rada bio je utvrditi učinak konoplje na ljudski organizam i njezinu ulogu u prehrani. U tu svrhu bilo je potrebno proučiti literaturu u kojoj su autori pisali o svojim zaključcima ispitivanja, o zaključcima drugih autora i znanstvenika čija su istraživanja koristili i naveli u svojim radovima.