Tema ovog rada je tema koja u posljednje vrijeme izaziva veliki interes stanovnika Republike Hrvatske, ali ujedno im zadaje i velike glavobolje. Veliki broj tvrtki je zatvoren, djelatnici su ostali bez posla, da ne spominjemo one koji svakodnevno odlaze na posao, da za to ne primaju nikakvu naknadu, a unatoč svemu moraju uzdržavati svoje obitelji. Oni nemaju ni za svakodnevne osnovne životne potrebe kao što su kruh i mlijeko, a kamoli za plaćanje režija.... Mnogim hrvatskim građanima ovrhe su postale prava noćna mora. Iz mjeseca u mjesec raste broj kako građana tako i poslovnih subjekata koji nisu u stanju podmirivati svoje tekuće obveze, a da je tomu uistinu tako pokazuje i zadnje izvješće FINE. Iz tog izvješća vidljivo je da je 31. srpnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj bilo blokirano 269.644 građanina s ukupnim dugom od 20,82 milijardi kuna, te 61.485 poslovnih subjekata s ukupnim dugovanjem od 35,56 milijardi kuna. Kao i svakom zakonu koji je stupio na snagu tako je i u prethodnom ovršno zakonu bilo dosta „rupa“ i „rupica“ koje su vješti znali dobro iskoristiti, prolongirati ovršne postupke pisanjem raznih prigovora, osnovanih ili ne, čisto zbog dobivanja na vremenu, ali situacija se bitno promijenila stupanjem na snagu novog Ovršnog zakona 15. listopada 2012. godine, a što nam je on donio bit će objašnjeno u ovom radu. Kao što je već rečeno novi zakon je tek stupio na snagu, velika većina članaka prethodnog zakona je ili izmijenjena ili brisana, a komentari, prijedlozi i mišljenja struke o novom zakonu još nisu objavljeni, pa je i literatura ograničena. Ipak primarni cilj ovog novog zakona je ekonomičnost, ubrzanje i djelotvornost ovršnog postupka te rasterećenje sudova uz provedbu ovrhe bez vrijeđanja dostojanstva dužnika.