Pčelarstvo je vrlo stara i gospodarski izuzetno značajna djelatnost. U početku egzistira na način sakupljanja meda po prirodnim staništima pčela kao što su: šupljine drveća, pećine, rupe u zemlji i sl. Kasnije, nastankom naselja, započinje organizirano bavljenje pčelarstvom na način domestifikacije pčela u organiziranim pčelinjacima i korištenja njihovih proizvoda. U Hrvatskoj i pored odličnih prirodnih resursa pčelarstvo nije bilo posebno razvijeno. Pred rat statistika govori o 150.000 društava i proizvodnji 900 tona meda godišnje. Ovi podaci ponavljaju se nekoliko godina uzastopce, dok su sada nešto povoljniji i kreću se oko 5.000 tona proizvedenog meda. U isto vrijeme i potrošnja meda raste zahvaljujući porastu standarda i povećanju proizvodnje. U Hrvatskoj se prema statističkim podacima troši 1 kg meda godišnje po stanovniku. Područje Knina obiluje pčelinjom ispašom i brojem pčelara. Malo je onih sa velikim brojem pčelinjih društava, uglavnom su to pčelari s 20 do 50 društava. Zahvaljujući inicijativi nekoliko razvijenih pčelara s ovog i ostalih područja Šibensko-kninske županije osnovali su pčelarsku zadrugu s namjerom okrupnjavanja proizvodnje, osiguranja i zaštite pojedinačnih i zajedničkih interesa. Broj okupljenih pčelara, njihova proizvodna razina i prirodne osnove ovog i šireg područja Dalmacije dobra su pretpostavka uspjehu ovog započetog projekta. Med je jedna od rjetkih namirnica čiste prirodne hrane koja sadrži mineralne sastojke u onim količinama koje su dovoljne za očuvanje organske ravnoteže, također je jedna od rijetkih namirnica koja svoje sastojke ne gubi dugo, što nije slučaj sa voćem i povrćem. On je i izvanredan posrednik, prijenosna veza za različite vitamine. Med je prije svega gradivna hrana puna sastojaka potrebnih za normalan razvoj, posebno dječjeg organizma. On je istovremeno sa svojim šećerima (ugljikohidrati) i energetska hrana koja vrlo brzo daje potrebnu snagu i energiju svakom organizmu. Svi podaci korišteni u izradi ovog projekta, stvarni su i dobiveni temeljem raznih istraživanja te sekundarnih podataka nadležnih ministarstava, Državnog statističkog zavoda, Hrvatske gospodarske komore, kao i stručnih knjiga, časopisa i ostalih publikacija te podataka s Interneta.