Cilj ovog rada je utvrditi kako će dodavanje organomineralne hrane za kvasce u fermentaciji - maceraciji utjecati na dinamiku temperature i razgradnju šečera tijekom fermentacije i na pojedine parametre kemijskog sastava vina. U svrhu toga postavljen je pokus sa varijantom gdje je dodavan kvasac i varijantom gdje je dodavan kvasac i hrana za kvasce. Tijekom fermentacije-maceracije praćena je temperatura i dinamika razgradnje šećera te su nakon fermentacije i stabilizacije vina napravljene pojedine fizikalno kemijske analize uzoraka vina kao što su određivanje: ukupne kiselosti u vinu, pH, alkohola u vinu, količine reduciranih šečera, hlapivih kiselina, slobodnog, vezanog i ukupnog SO2. Dodavanje organomineralne prehrane za kvasce uzrokovalo je promjenu dinamike fermentacije na način da je dodatak izazvao povišenje temperature dan nakon dodatka za 1°C te je to uzrokovalo neznatnu promjenu količine alkohola u vinu. Dodatak prehrane prouzrokovao je usporenu razgradnju šečera za 1°Kl tijekom daljne fermentacije-maceracije u odnosu na varijantu bez dodatka prehrane, ali obje su varijante dale suha vina sa malim razlikama u sadržaju neprevrelih šećera. Varijanta pokusa u kojoj je dodavana organomineralna prehrana za kvasce dala je vino sa višim sadržajem ukupnih kiselina i nižim pH, većim sadržajem ukupnog SO2 u odnosu na varijantu gdje nije dodavana hrana za kvasce, što bi moglo biti rezultat sinteze veće količine keto kiselina i jantarne kiseline nastalih kroz metabolizam aminokiselina u kvascima. Kod određivanja potrebe, vrste i doze hrane za kvasce u tehnologiji crnih vina uz udio šećera i kiselosti mošta,bilo bi potrebno posebnu pažnju posvetiti mjerenju sadržaja kvascima pristupačnog dušika, te odabrati adekvatne sojeve selekcioniranih kvasaca koji su prilagođeni takvim uvjetima fermentacije.