Segmentacija tržišta predstavlja podjelu tržišta na skupine potrošača koji su povezani odreĎenim zajedničkim značajkama, odnosno na potrošače koji pokazuju sličnosti u svome ponašanju. Svrha segmentacije tržišta je utvrditi razlike izmeĎu pojedinih segmenata kako bi se na tim razlikama mogla graditi politika plasmana za svaki pojedini segment. Za poslovno, kao i tržište krajnje potrošnje proces segmentacije je isti. Pet je mogućih pristupa za donošenje odluke o tržištu koje će tvrtka opsluživati, a to su masovni marketing, segmentirani marketing, koncentrirani marketing, marketing tržišne niše i individualizirani marketing. Odluka o odabiru pristupa specifičnom tržišnom segmentu se zasniva na dvjema metodama i to a priori i post hoc metodama. Segmentacija tržišta krajnje potrošnje može se podijeliti na zemljopisnu segmentaciju, demografsku segmentaciju, psihografsku segmentaciju i biheviorističku segmentaciju. Pri segmentaciji tržišta poslovne potrošnje, pristup segmentiranju isti, osim što u prvom planu nije potrošač nego poduzeće. Nakon što tvrtka utvrdi postojanje različitih segmenata potrošača, treba odlučiti kojim segmentima će tržiti svoje proizvode ili usluge. Tvrtka može odrediti tri marketinške strategije kako bi pokrila svoja ciljna tržišta, a to su nediferencirani marketing, koncentrirani marketing i diferencirani marketing. Tvrtka prilikom pozicioniranja proizvoda mora imati na umu planiranje pozicioniranja proizvoda kako bi dali proizvodu prednost na tržištu, te razviti strategiju marketinškog miksa kako bi stvorili planiranu poziciju. Prilikom odreĎivanja ciljnog tržišta, tvrtka mora dobiti informacije o potencijalu tog ciljnog tržišta, pa u tom smislu tvrtka izabire prikladni marketinški splet kako bi se od tog ciljnog tržišta moglo ostvariti više koristi od sredstava koja su utrošena u nastup na tom ciljnom tržištu. MeĎutim, prije samog nastupa na tržištu, tvrtka mora ustanoviti koliki je potencijal tržišta, odnosno mora odrediti i izmjeriti sadašnju potražnju te procijeniti buduću potražnju